CENTAURUS

Distribucija i maloprodaja

HoReCa

U našoj bogatoj ponudi proizvoda svakodnevno nudimo svježu ribu, školjkaše, glavonošce i rakove, zamrznute riblje proizvode, te veliki izbor slanih i mariniranih morskih delikatesa. Više o našem brendu Amare i njegovim proizvodima pronađite ovdje.

Naša ponuda svježe i smrznute ribe obuhvaća:

Ribe, školjke, raci... samo ne prstaci!

Ribe

Žutoperajna tuna

Tuna pripada obitelji tunjeva (Thunnidae) i najpoznatija je krupna plava riba. Kako je njeno meso jako ukusno, u zadnjih je 20-ak godina postala jedna od najtraženijih i najcjenjenijih riba u svijetu uopće. Postoje razne vrste tune, ali najčešće su plavorepa (za koju kažu da je najbolja), žutorepa (nju preferiraju Japanci), skipjack ili prugasta tuna i albacore, koja ima vrlo svijetlo meso pa je još zovu i bijela tuna.

lat. Thunnus albacares

lat. Thunnus thynnus

Plavoperajna tuna

Tuna je najveća među morskim ribama koštunjačama. Pravim ribama, kako ih neki karakteriziraju, dok hrskavične svrstavaju u divljač. U Jadranskom moru živi samo jedna vrsta tuna, najcjenjenija i najugroženija među svojim srodnicima. To je plavoperajna tuna, koju još nazivaju atlantska tuna, sjeverna plavoperajna tuna, tuna ili bluefin. U hrvatskom jeziku, kao i sve ribe, ima više naziva, a neki od njih su lukanac, lukić, rondun, šarban, trup, tun, tunj, tunj pravi. U službenoj terminologiji rabi se naziv tunj. U južnom Jadranu ponekad se pojavi i dugoperajna tuna ili albakor.

Mol

Mol je poznatiji pod imenom oslić. On je morska riba sive boje i snažnih čeljusti. Može imati težinu veću od 10 kg i dužinu do 1,25 m. Živi u morskim dubinama (od 100 do 300 m), a stanište su joj područja Atlantskog oceana od Islanda i Norveške do Mauritanije, te područje cijelog Mediterana.

lat. Merluccius merluccius

lat. Sparus aurata

Orada

Orada je jedna od najplemenitijih vrsta jadranske bijele ribe. Njena ljepota se ističe moćnom i robusnom glavom, sa snažnim i razvijenim čeljustima te krupnim usnama. Opjevana je još u vrijeme antičke Grčke zbog veličanstvenih kretnji. Zahvaljujući svom atraktivnom izgledu poznata je i kao “Kraljica mora”, ime je dobila po karakterističnoj zlatnoj pjegi.

Brancin

Orada je jedna od najplemenitijih vrsta jadranske bijele ribe. Njena ljepota se ističe moćnom i Brancin (lat. Dicentrarchus labrax), pripada obitelji lubina (Moronidae). Brancin je grabežljivac kojeg se najčešće može pronaći kako lovi uz obalu. Čvrste je građe i robustan je, izdužene i elegantne linije tijela. Pliva vrlo brzo i slovi za iznimno inteligentnu ribu. O njegovoj grabežljivoj prirodi svjedoči i korijen imena lubin, koji dolazi iz latinske riječi lupus za vuka.

lat. Dicentrarchus labrax

lat. Scorpaena scrofa

Škarpina

Škarpina (Scorpaena scrofa) pripada obitelji bodeljki (Scorpaenidae). Nalazimo je uz hrvatsku obalu gdje je poznata pod više regionalnih naziva (škrpina, logrnja, skrpina…). Kod naših ribara i ljudi škarpina je najpoznatija po svojim otrovnim bodljama. Otrov joj se nalazi u leđnoj peraji te na škržnim poklopcima, a razgrađuje se na visokim temperaturama prilikom kuhanja i pečenja. Po otrovnosti njenih uboda škarpinu možemo svrstati na drugo mjesto odmah iza ribe pauka.

Šampjer

Svakako jedna od najpoznatijih riba u Jadranu jest kovač, lako prepoznatljiv zbog svog specifičnog izgleda, te vrlo tražen zbog svoje kvalitete u prehrani. Poznat je još i po imenima šanpjer i riba Sv. Petra. Ovo je riba neobičnog izgleda, ovalnog oblika, bočno vrlo spljoštenog tako da je skoro nevidljiv kada ga se gleda okomito.

lat. Zeus faber

lat. Lophius piscatorius

Grdobina

Grdobina mrkulja (lat. Lophius piscatorius) riba je iz porodice grdobina (lat. Lophidae). Ime grdobina i grdobine došlo je od njihovog izgleda, koji je zaista grdan, a kod nas se još naziva i vrag, rošpo, vražica, žaba. Mrkulja ima glavu koja joj znatno nadmašuje polovicu veličine tijela, te malo i relativno vitko tijelo pravilnog oblika, blago spljošteno na trbušnom dijelu. Usta su enormno velika u odnosu na tijelo, a oko njih je velik broj manjih izraslina.

List

Riba švoj ili list (lat. Solea) spada u porodicu listovki koju dijeli s ribama poput iverka ili romba. U nas ga ljudi još zovu švoja, zalistak ili platuša. Naraste do 66 cm duljine, a postigne težinu od 1 kg. Srednja lovna težina mu je oko 0,20-0,25 kg. Živi na muljevitom i pjeskovitom dnu po cijelom Jadranu, no najbrojniji su uz zapadnu obalu Istre. Švoj živi u jatima, ali raspršeno. Aktivan je noću, a danju se ukopava u pijesak ili mulj. Kreće se valovitim micanjem tijela.

lat. Solea vulgaris

lat. Rajiformes

Raža

Raže (Rajiformes) su rušljoribe, ribe sa hrskavičavim skeletom, koje se odlikuju veoma spljoštenim tijelom u leđno-trbušnom pravcu i proširenim prsnim perajima koja leže sasvim sa strana tijela čime doprinose da tijelo izgleda još šire. Imaju oblik lista ili ploče u obliku romba pa se često popularno nazivaju morski listovi. Kreću se talasastim pokretima grudnih peraja i slabo su pokretne tako da veći dio vremena provode zarivene u pijesak na morskom dnu. Rep im je jako sužen tako da kod većine vrsta liči na bič, a leđno peraje je postavljeno sasvim unazad.

Školjke

lat. Mytilus galloprovincialis

Dagnja

Dagnja je naš najrasprostranjeniji i najpoznatiji školjkaš. Nalazimo ga duž cijele naše obale, najviše u zoni plime i oseke, ali i na većoj dubini, no nikada dublje od 30 metara. Najbrojnije kolonije na našem moru se nalaze u Karinskom i Novigradskom moru, Limskom kanalu, Šibenskom zaljevu i kanalu, te u Malostonskom i Pulskom zaljevu.

Kamenica

Plosnata kamenica (lat. Ostrea edulis) ili Europska kamenica je morska školjka iz porodice kamenica (Ostreidae). Plosnata kamenica je hranjiva namirnica, meso joj je bogato bjelančevinama, ugljikohidratima, vitaminima i mineralima (Ca, Zn, Mg i Fe), te antioksidansima. Najčešće se konzumiraju svježe s nekoliko kapi limunova soka, ali se mogu servirati i kuhane ili pečene. Plosnata kamenica koja se uzgaja u Hrvatskoj je gotovo u potpunosti nestala iz Europe. Može se naći u Sredozemlju, istočnom Atlantiku i Crnom moru.

lat. Ostrea edulis

lat. Venus verrucosa

Brbavica

Brbavica ima jako puno narodnih naziva, naziv brbavica karakterističan je za uže Splitsko područje ali u zadnje vrijeme nekako prevladava kao službeni naziv. Ostalih naziva ima stvarno puno a poznati su: prnjavica, kučica, dondola, grop, rovanica, ladinka… Nazivi organizama se u narodu mogu ispreplitati kao recimo kučice, kunjke, mušule, no onaj najvažniji naziv je uvijek znanstveni (Venus verrucosa).

Kunjka

Kunjka spada među rasprostranjenije jadranske školjke i jedna je od onih koje su dobro poznate žiteljima naše obale i otoka. Naši narodni nazivi još su joj kunka, mušul, mušula, papak, školjak, školjka. Ljušture su joj debele, izbrazdane i nesimetrične. U biti ima oblik klasične školjke, ali nepravilan, poput svojevrsnog četverokuta na kojemu se vrh izdiže u obliku sitnoga stošca, ali ne na sredini, nego više po strani. Mnogi će reći da kunjka podsjeća na nepravilnu primitivnu barku, pa otuda i njeno ime u mnogim jezicima – Noina arka.

lat. Arca noae

Rakovi

lat. Parapenaeus longirostris

Kozice

Kada govorimo o kozicama, onda mislimo na kod nas najzastupljeniju u prerani – dubinsku kozicu. Dubinska kozica je narančasto roze boje. Hrani se sitnim organizmima i planktonom. Danju je zakopana u pijesku. Živi na pješčanom i muljevitom dnu do 500 metara dubine. Lovi se pridnenim povlačnim mrežama.

Škampi

Škampa ima na Atlantiku, mediteranskom te u jadranskom moru u kojem su najgušće populacije oko otoka Jabuke, u Velebitskom kanalu te na Kvarneru. Posebno je cijenjen škamp iz Jadrana, ne samo zbog čistoće mora, već i njezine temperature te same klime koja škampu dozvoljava tanku opnu i manje mišićno tkivo. Jadranski škampi borave na manjim dubinama, love se vršama i cjenjeniji su od škampa koji se lovi mrežama za kočarenje jer se tako loveći uništava njihovo nježno tkivo.

lat. Nephrops norvegicus

Glavonošci

lat. Sepia officinalis

Sipa

Naša obična sipa (Sepia officinalis) naraste do 60 cm i postigne težinu nešto preko 3 kg. Živi u Mediteranu i istočnom Atlantiku, a svojom prisutnošću brojna je u svim primorskim zemljama Europe. Sipe su uvijek bile mistična bića zbog svog blago rečeno čudnog izgleda, a osim liganja ni jedno drugo biće ne podsjeća na njih. Nitko na ovome svijetu nije sličan glavonošcima, jer su oni posebna grana evolucijskog toka koji je završio neobičnim stvorenjima.

Lignja

Lignja je naš najpoznatiji glavonožac. Za tri godine, što je maksimum u njenom životu, lignja može narasti metar u dužinu i težiti tri kilograma. Karakteristične je glavonožne građe pri čemu je glava od plašta jasno odvojena vratnim suženjem. Na stražnjem dijelu stožasto-vretenastog hidrodinamičnog tijela bočno su smještene dvije izduljene trokutaste peraje duge 2/3 duljine tijela, pomoću kojih se valovitim pokretima može sporo kretati. Kod brzog plivanja te su peraje priljubljene uz tijelo na način da obavijaju plašt.

lat. Loligo vulgaris

lat. Todarodes sagittatus

Totan

Lignjun, poznat još i kao totanj, glavonožac je Jadranskog mora izgledom vrlo sličan lignji. Ipak, riječ je o dvije sasvim različite životinje. Lignjun, za razliku od lignje, je veličinom manji, izraženije roze boje te sadrži manje mesa koje je ujedno i žilavije. No s obzirom da je cjenovno prihvatljiviji te brojčano zastupljeniji u Jadranskom moru, lignjun skoro svaki dan možemo pronaći u ribarnicama diljem lijepe naše.

Hobotnica

Hobotnica je najpoznatiji Jadranski primjerak oktopoda, najveći je jadranski glavonožac. Postoji mnogo hrvatskih narodnih naziva za ovu vrstu od kojih su najrašireniji hobotnica, folpa, štokalj, krakatica, petrovača, hljemac,itd. Ova vrsta hobotnice je ujedno i najraširenija po svijetu, te se može susresti u svim svjetskim morima.

lat. Octopus vulgaris

Sve

Žutoperajna tuna

Tuna pripada obitelji tunjeva (Thunnidae) i najpoznatija je krupna plava riba. Kako je njeno meso jako ukusno, u zadnjih je 20-ak godina postala jedna od najtraženijih i najcjenjenijih riba u svijetu uopće. Postoje razne vrste tune, ali najčešće su plavorepa (za koju kažu da je najbolja), žutorepa (nju preferiraju Japanci), skipjack ili prugasta tuna i albacore, koja ima vrlo svijetlo meso pa je još zovu i bijela tuna.

lat. Thunnus albacares

lat. Thunnus thynnus

Plavoperajna tuna

Tuna je najveća među morskim ribama koštunjačama. Pravim ribama, kako ih neki karakteriziraju, dok hrskavične svrstavaju u divljač. U Jadranskom moru živi samo jedna vrsta tuna, najcjenjenija i najugroženija među svojim srodnicima. To je plavoperajna tuna, koju još nazivaju atlantska tuna, sjeverna plavoperajna tuna, tuna ili bluefin. U hrvatskom jeziku, kao i sve ribe, ima više naziva, a neki od njih su lukanac, lukić, rondun, šarban, trup, tun, tunj, tunj pravi. U službenoj terminologiji rabi se naziv tunj. U južnom Jadranu ponekad se pojavi i dugoperajna tuna ili albakor.

Mol

Mol je poznatiji pod imenom oslić. On je morska riba sive boje i snažnih čeljusti. Može imati težinu veću od 10 kg i dužinu do 1,25 m. Živi u morskim dubinama (od 100 do 300 m), a stanište su joj područja Atlantskog oceana od Islanda i Norveške do Mauritanije, te područje cijelog Mediterana.

Oslić ima bijelo mekano i sočno meso, izvrsna okusa i lako probavljivo.

lat. Merluccius merluccius

lat. Sparus aurata

Orada

Orada je jedna od najplemenitijih vrsta jadranske bijele ribe. Njena ljepota se ističe moćnom i robusnom glavom, sa snažnim i razvijenim čeljustima te krupnim usnama. Opjevana je još u vrijeme antičke Grčke zbog veličanstvenih kretnji. Zahvaljujući svom atraktivnom izgledu poznata je i kao “Kraljica mora”, ime je dobila po karakterističnoj zlatnoj pjegi.

Brancin

Orada je jedna od najplemenitijih vrsta jadranske bijele ribe. Njena ljepota se ističe moćnom i Brancin (lat. Dicentrarchus labrax), pripada obitelji lubina (Moronidae). Brancin je grabežljivac kojeg se najčešće može pronaći kako lovi uz obalu. Čvrste je građe i robustan je, izdužene i elegantne linije tijela. Pliva vrlo brzo i slovi za iznimno inteligentnu ribu. O njegovoj grabežljivoj prirodi svjedoči i korijen imena lubin, koji dolazi iz latinske riječi lupus za vuka. Od češćih imena pojavljuju se agač, lubin, dut, luben, smudut, morski grgeč.

lat. Dicentrarchus labrax

lat. Scorpaena scrofa

Škarpina

Škarpina (Scorpaena scrofa) pripada obitelji bodeljki (Scorpaenidae). Nalazimo je uz hrvatsku obalu gdje je poznata pod više regionalnih naziva (škrpina, logrnja, skrpina…). Kod naših ribara i ljudi škarpina je najpoznatija po svojim otrovnim bodljama. Otrov joj se nalazi u leđnoj peraji te na škržnim poklopcima, a razgrađuje se na visokim temperaturama prilikom kuhanja i pečenja. Po otrovnosti njenih uboda škarpinu možemo svrstati na drugo mjesto odmah iza ribe pauka.

Šampjer

Svakako jedna od najpoznatijih riba u Jadranu jest kovač, lako prepoznatljiv zbog svog specifičnog izgleda, te vrlo tražen zbog svoje kvalitete u prehrani. Poznat je još i po imenima šanpjer i riba Sv. Petra. Ovo je riba neobičnog izgleda, ovalnog oblika, bočno vrlo spljoštenog tako da je skoro nevidljiv kada ga se gleda okomito.

lat. Zeus faber

lat. Lophius piscatorius

Grdobina

Grdobina mrkulja (lat. Lophius piscatorius) riba je iz porodice grdobina (lat. Lophidae). Ime grdobina i grdobine došlo je od njihovog izgleda, koji je zaista grdan, a kod nas se još naziva i vrag, rošpo, vražica, žaba. Mrkulja ima glavu koja joj znatno nadmašuje polovicu veličine tijela, te malo i relativno vitko tijelo pravilnog oblika, blago spljošteno na trbušnom dijelu. Usta su enormno velika u odnosu na tijelo, a oko njih je velik broj manjih izraslina.

List

Riba švoj ili list (lat. Solea) spada u porodicu listovki koju dijeli s ribama poput iverka ili romba. U nas ga ljudi još zovu švoja, zalistak ili platuša. Naraste do 66 cm duljine, a postigne težinu od 1 kg. Srednja lovna težina mu je oko 0,20-0,25 kg. Živi na muljevitom i pjeskovitom dnu po cijelom Jadranu, no najbrojniji su uz zapadnu obalu Istre. Švoj živi u jatima, ali raspršeno. Aktivan je noću, a danju se ukopava u pijesak ili mulj. Kreće se valovitim micanjem tijela.

Lovi se mrežama listaricama (pašarele).

lat. Solea vulgaris

lat. Rajiformes

Raža

Raže (Rajiformes) su rušljoribe, ribe sa hrskavičavim skeletom, koje se odlikuju veoma spljoštenim tijelom u leđno-trbušnom pravcu i proširenim prsnim perajima koja leže sasvim sa strana tijela čime doprinose da tijelo izgleda još šire. Imaju oblik lista ili ploče u obliku romba pa se često popularno nazivaju morski listovi. Kreću se talasastim pokretima grudnih peraja i slabo su pokretne tako da veći dio vremena provode zarivene u pijesak na morskom dnu. Rep im je jako sužen tako da kod većine vrsta liči na bič, a leđno peraje je postavljeno sasvim unazad.

Kamenica

Plosnata kamenica (lat. Ostrea edulis) ili Europska kamenica je morska školjka iz porodice kamenica (Ostreidae). Plosnata kamenica je hranjiva namirnica, meso joj je bogato bjelančevinama, ugljikohidratima, vitaminima i mineralima (Ca, Zn, Mg i Fe), te antioksidansima. Najčešće se konzumiraju svježe s nekoliko kapi limunova soka, ali se mogu servirati i kuhane ili pečene. Plosnata kamenica koja se uzgaja u Hrvatskoj je gotovo u potpunosti nestala iz Europe. Može se naći u Sredozemlju, istočnom Atlantiku i Crnom moru.

lat. Ostrea edulis

lat. Mytilus galloprovincialis

Dagnja

Dagnja je naš najrasprostranjeniji i najpoznatiji školjkaš. Nalazimo ga duž cijele naše obale, najviše u zoni plime i oseke, ali i na većoj dubini, no nikada dublje od 30 metara. Najbrojnije kolonije na našem moru se nalaze u Karinskom i Novigradskom moru, Limskom kanalu, Šibenskom zaljevu i kanalu, te u Malostonskom i Pulskom zaljevu.

Kunjka

Kunjka spada među rasprostranjenije jadranske školjke i jedna je od onih koje su dobro poznate žiteljima naše obale i otoka. Naši narodni nazivi još su joj kunka, mušul, mušula, papak, školjak, školjka. Ljušture su joj debele, izbrazdane i nesimetrične. U biti ima oblik klasične školjke, ali nepravilan, poput svojevrsnog četverokuta na kojemu se vrh izdiže u obliku sitnoga stošca, ali ne na sredini, nego više po strani. Mnogi će reći da kunjka podsjeća na nepravilnu primitivnu barku, pa otuda i njeno ime u mnogim jezicima – Noina arka.

lat. Arca noae

lat. Venus verrucosa

Brbavica

Brbavica ima jako puno narodnih naziva, naziv brbavica karakterističan je za uže Splitsko područje ali u zadnje vrijeme nekako prevladava kao službeni naziv. Ostalih naziva ima stvarno puno a poznati su: prnjavica, kučica, dondola, grop, rovanica, ladinka… Nazivi organizama se u narodu mogu ispreplitati kao recimo kučice, kunjke, mušule, no onaj najvažniji naziv je uvijek znanstveni (Venus verrucosa).

Kozice

Kada govorimo o kozicama, onda mislimo na kod nas najzastupljeniju u prerani – dubinsku kozicu. Dubinska kozica je narančasto roze boje. Hrani se sitnim organizmima i planktonom. Danju je zakopana u pijesku. Živi na pješčanom i muljevitom dnu do 500 metara dubine. Lovi se pridnenim povlačnim mrežama.

lat. Parapenaeus longirostris

lat. Nephrops norvegicus

Škampi

Škampa ima na Atlantiku, mediteranskom te u jadranskom moru u kojem su najgušće populacije oko otoka Jabuke, u Velebitskom kanalu te na Kvarneru. Posebno je cijenjen škamp iz Jadrana, ne samo zbog čistoće mora, već i njezine temperature te same klime koja škampu dozvoljava tanku opnu i manje mišićno tkivo. Jadranski škampi borave na manjim dubinama, love se vršama i cjenjeniji su od škampa koji se lovi mrežama za kočarenje jer se tako loveći uništava njihovo nježno tkivo.

Lignja

Lignja je naš najpoznatiji glavonožac. Za tri godine, što je maksimum u njenom životu, lignja može narasti metar u dužinu i težiti tri kilograma. Karakteristične je glavonožne građe pri čemu je glava od plašta jasno odvojena vratnim suženjem. Na stražnjem dijelu stožasto-vretenastog hidrodinamičnog tijela bočno su smještene dvije izduljene trokutaste peraje duge 2/3 duljine tijela, pomoću kojih se valovitim pokretima može sporo kretati. Kod brzog plivanja te su peraje priljubljene uz tijelo na način da obavijaju plašt.

lat. Loligo vulgaris

lat. Sepia officinalis

Sipa

Naša obična sipa (Sepia officinalis) naraste do 60 cm i postigne težinu nešto preko 3 kg. Živi u Mediteranu i istočnom Atlantiku, a svojom prisutnošću brojna je u svim primorskim zemljama Europe. Sipe su uvijek bile mistična bića zbog svog blago rečeno čudnog izgleda, a osim liganja ni jedno drugo biće ne podsjeća na njih. Nitko na ovome svijetu nije sličan glavonošcima, jer su oni posebna grana evolucijskog toka koji je završio neobičnim stvorenjima.

Totan

Lignjun, poznat još i kao totanj, glavonožac je Jadranskog mora izgledom vrlo sličan lignji. Ipak, riječ je o dvije sasvim različite životinje. Lignjun, za razliku od lignje, je veličinom manji, izraženije roze boje te sadrži manje mesa koje je ujedno i žilavije. No s obzirom da je cjenovno prihvatljiviji te brojčano zastupljeniji u Jadranskom moru, lignjun skoro svaki dan možemo pronaći u ribarnicama diljem lijepe naše.

lat. Todarodes sagittatus

lat. Octopus vulgaris

Hobotnica

Hobotnica je najpoznatiji Jadranski primjerak oktopoda, najveći je jadranski glavonožac. Postoji mnogo hrvatskih narodnih naziva za ovu vrstu od kojih su najrašireniji hobotnica, folpa, štokalj, krakatica, petrovača, hljemac,itd. Ova vrsta hobotnice je ujedno i najraširenija po svijetu, te se može susresti u svim svjetskim morima.

Gastro ribarnice Brač čine naš maloprodajni lanac. U deset vlastitih ribarnica u regiji, osim svježe ribe u ponudi imamo bogat izbor zaleđenih, sušenih, mariniranih, slanih i delikatesnih proizvoda. U centralnoj poslovnici na Poljudu smješten je Gastro odjel, sa širokom ponudom gotovih jela, pripremljenih na inovativan način, kombiniranjem tradicionalnih, domaćih recepata te recepata iz svih dijelova svijeta, uz prstohvat modernog štiha, kako bi se jela približila široj publici. Ponudu slanih i mariniranih proizvoda, te vina i delikatesa temeljimo na suradnji s vrhunskim OPG proizvođačima iz regije, čime pomažemo male proizvođače, da se vlastitom kvalitetom, plasiraju na tržištu.

PRONAĐITE NAS NA SLIJEDEĆIM ADRESAMA:

RIBARNICA POLJUD:

VIII Mediteranskih Igara 9/1, Split
Broj telefona: 021/380-668
Info za kupce: 095/115-5550
Ponedjeljak – Subota: 07:00 – 20:00 h

RIBARNICA BELVEDERE:

Vukovarska ulica 148b, Split
Broj telefona: 021/473-859
Info za kupce: 095/311-1555
Ponedjeljak – Petak: 07:00 –17:00 h
Subota: 07:00 – 14:00 h

RIBARNICA CITY CENTER ONE:

Vukovarska ulica 207, Split
Kontakt: 099/473-6180
Ponedjeljak – Nedjelja:
 08:00 – 21:00 h

RIBARNICA BRDA:

Mostarska ulica 34 (u sklopu Ribole), Split
Kontakt: 099/758-6330
Ponedjeljak – Petak: 07:00 – 14:00 h
Subota:  07:00 – 12:00 h

RIBARNICA SOLIN:

Ulica kralja Zvonimira 103, Solin
Broj telefona: 021/210-460
Info za kupce: 091/444-5517
Ponedjeljak – Petak: 07:00 – 14:00 h
Subota:  07:00 – 12:00 h

RIBARNICA KAŠTELA:

Dr. Franje Tuđmana 438 (u sklopu Ribole), Kaštel Gomilica
Kontakt: 091/621-9873
Ponedjeljak – Petak: 07:00 – 14:00 h
Subota – Nedjelja:  07:00 – 12:00 h

RIBARNICA OMIŠ:

Četvrt Ribnjak 17 (u sklopu PC Studenac),
Omiš
Kontakt: 091/444-5526
Ponedjeljak – Petak: 08:00 – 14:00 h
Subota:  08:00 – 12:00 h

RIBARNICA BRELA:

Trg žrtava Domovinskog rata 1 (u sklopu Ribole),
Brela
Kontakt: 091/444-5004
Ponedjeljak – Petak: 07:00 – 14:00 h
Subota:  07:00 – 12:00 h

RIBARNICA STROŽANAC:

Strožanačka cesta 25 (u sklopu Ribole), Podstrana
Telefon: 021/334-115
Info za kupce: 099/111-1155
Ponedjeljak – Petak: 07:00 – 14:00 h
Subota:  07:00 – 12:00 h

AMARE

Vinkovačka 2 (tržnica “Sućidar”)
Kontakt: 021/645-097
Ponedjeljak – Petak: 07:00 – 14:00 h
Subota: 07:00 – 12:00 h

Gastro fisch Brač

Zollergasse 12 | 1070 Wien, Austria
Kontakt: +43 676 4629925
Web: www.gastrofisch.at